Iako je kriza, pojeftinjenja nekretnina nema. Situacija se može preokrenuti ako investitori snize cene, a banke kamatne stope te država uvede porez na neiskorišteno zemljište Većina deonica građevinskih preduzeća posljednjih je pola godine izgubila više od 70 posto vrednosti, a banke istovremeno najavljuju da će podignuti kamatne stope u 2009. Takav pritisak na građevinska preduzeća i investitore mogao bi se katastrofalno odraziti na jeli građevinski sektor, a time i na stanogradnju. Banke će se suočiti s investitorima koji neće moći servisirati svoje obveze, dakle vraćati kredite kojima su finansirali gradnju te će morati drastično smanjiti broj zaposlenih, a država će se suočiti s povećanjem nezaposlenosti.
Jedno od rješenja je da banke snize kamatne stope i omoguće kupcima nekretnina dostupnije uslove kreditiranja jer je stambeno kreditiranje u Hrvatskoj i dalje jedan od najsigurnijih plasmana za banke. Trebalo bi ozbiljno razmisliti i o uvođenju poreza na neiskorišteno građevinsko zemljište čime bi se zasigurno potaknulo pojeftinjenje zemljišta a onda bi i investitori dobili manevarski prostor za snižavanje cena novosagrađenih stanova.
Država bi mogla razmisliti i o snižavanju stope PDV-a na
novoizgrađene stanove onima koji prvi put kupuju nekretninu ili o subvencijama kako bi se mladim porodicama pomoglo u rješavanju stambenog pitanja.Investitori tvrde da trenutno nemaju prostora za spuštanje cena koje su sada mnogima previsoke. Razlog tomu treba potražiti godinu i pola ili dve godine unazad kad su investitori počinjali graditi po bitno drukčijim okolnostima, kad je potražnja još bila dobra, a stambeni krediti dostupniji.
Za kvadrat vikendice na Jadranu 2028 eura.
Zanimljivo je da cene i na Jadranu stagniraju te se u posljednjih mesec dana nisu znatnije menjale. Prosječna cena kvadrata vikendice i apartmana je 2028, a kuća 1596 eura. Kvadratni metar stana na Jadranu iznosi oko 2300 eura, ali je razlika u ceni velika na severnom delu u odnosu na ostatak priobalja. Primjerice, prosječni stan u Poreču košta 1941 eura po kvadratnom metru, dok je u Makarskoj petstotinjak eura skuplji.
U Zagrebu lokacija diktira cenu.
Cene stanova u Zagrebu u posljednjih mjesec dana pale su za 1,2 posto, a na godišnjem nivoui za nešto manje od jedan posto. Prosečna cena kvadratnog metra je 2021 eura, no ona varira zavisno o lokaciji. Tako su stanovi u centru i dalje najskuplji i koštaju oko 500 eura više od proseka. Istovremeno, jeftiniji su stanovi u manje atraktivnim naseljima kao što su Dubrava i Novi Zagreb gdje se prosečna cena kvadrata kreće između 1700 i 1800 eura. Kvadrati kuća su 36 posto jeftiniji od proseka.
