Monday, September 29, 2008

"Delta Real Estate" zainteresovana za crnogorski turistički potencijal

Kompanija "Delta Real Estate" zainteresovana je za valorizaciju crnogorskih turističkih potencijala, ali će konkretne lokacije precizirati nakon objavljenih tendera i uslova učešća, rekao je generalni direktor Dejan Racić.

On je rekao da Crna Gora, s obzirom na kapacitete, može razviti do 5 značajnih "rizort kompleksa" na primorju.

- Neki tenderi koji se najavljuju su sigurno interesantni za nas, ali još ne mogu da kažem šta bi konkretno "Delta Real Estate" razvijala od tih kompleksa. Sigurno bismo želeli da imamo jedan kompleks turističkog karaktera i na primorju - rekao je Racić.

Prema njegovim rečima, ta kompanija će sačekati uslove tendera i ponudu.

GTC Square već primio prve korisnike

Projekat GTC Square, najnoviji u nizu modernih poslovnih zdanja u Beogradu, renomiranog regionalnog investitora GTC Globe Trade Centre, predstavlja savremeni poslovni centar, koji čine dve poslovne zgrade A klase. Projekat se nalazi na uglu Bulevara Milutina Milankovića i Bulevara umetnosti, dominirajući ovom novom beogradskom avenijom. Prizemlja su namenjena maloprodajnim delatnostima, dok su spratovi predviđeni za poslovni prostor.

Koncept ovog projekta je prožimanje različitih funkcija prostora, uz kreiranje novog gradskog trga u jezgru poslovnog bloka.

O tome da se radi o objektu napravljenom po vrhunskim svetskim standardima, svedoče oni koji su se već uselili - Bosch, Roche, Apatinska pivara, Adidas, Schindler, Le Grand i Bosch Siemens.

Globe Trade Centre S.A. (GTC S.A.) je jedan pokretača razvoja na tržištu nekretnina nove Evrope, koja se bavi razvojem nekretnina u regionu centralne, istočne i jugo-istočne Evrope. Za sada, Globe Trade Centre S.A. investira u razvoj nekretnina u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Rumuniji, Srbiji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Ukrajini i Rusiji.

GTC je do sada izgradio približno 600,000 kvadratnih metara, i u svom impresivnom portfoliu ima skoro 2 miliona kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora u različitim fazama izgradnje.

Saturday, September 27, 2008

U šabačku radnu zonu stižu investitori

Sa 500 hektara zemljišta, namenjenog stranim i domaćim investitorima, šabačka severozapadna radna zona jedna je od najvećih u Srbiji, i trebalo bi da predstavlja okosnicu daljeg ekonomskog razvoja ovog kraja. Za komunalno opremanje zone – dovođenje struje, vodovoda i kanalizacije i prosecanje novih saobraćajnica do sada je uloženo oko 10 mil EUR iz gradskog budžeta, a ove godine odobreno je i 350 miliona dinara iz NIP.

– Ovo nisu bačena sredstva – kaže gradonačelnik Miloš Milošević. – U pribavljanje zemljišta krenuli smo pre pet godina sa jasnom strategijom, uvereni da je to naša komparativna prednost u odnosu na druge sredine. Krajem prošle godine počeli smo da izdajemo parcele za izgradnju privredno-industrijskih objekata, i do sada smo sklopili ugovore sa 15 kompanija koje su ukupno uzele 50 hektara, ili 10% zone.

Lokalna samouprava, prostor u zoni izdaje u zakup na 99 godina, po ceni od 6,8 EUR po metru kvadratnom. U cenu je uračunata obaveza grada da parcelu priključi na vodovod, fekalnu i kišnu kanalizaciju, gas i dovede struju visokog napona. Sa "Sajmom" iz Celja sklopljen je ugovor o izgradnji tri sajamske hale i pratećih objekata, koji bi trebalo da budu završeni iduće godine. Prostor je uzelo i nekoliko beogradskih, ali i šabačkih firmi.

– Zadovoljni smo odzivom i ne žurimo da zemljište izdajemo po svaku cenu. Parcele od 50 ha čuvamo za velike investitore, koji će omogućiti otvaranje većeg broja radnih mesta. Očekujemo da napravimo dobre poslove i prepolovimo nezaposlenost do 2012. godine – ističe Milošević.

Severozapadna radna zona najvećim delom nalazi se pored reke Save, čije čišćenje korita treba da počne krajem ove godine. Šapčani se nadaju da će se uskoro graditi i četvorotračni put do rumske raskrsnice. Da bi skratili vezu sa autoputem Beograd – Zagreb, sami su finansirali saobraćajnicu (pored zone) do Sremske Mitrovice, do koje se sada stiže za manje od dvadeset minuta. Šabačka zona, prema najavama iz Vlade Srbije, trebalo bi da bude proglašena zonom od nacionalnog značaja.

Thursday, September 18, 2008

Američkoj privrednoj komori Srbija atraktivna investiciona destinacija

Predstavnici Američke privredne komore u Srbiji najavili su 16. septembar 2008. godine da će se u narednih nekoliko meseci angažovati na promociji Srbije kao atraktivne investicione destinacije.

Srbiji predstoji zanimljiva politička i ekonomska jesen, a zanimljivo je da je u proteklih nekoliko nedelja zabeleženo veliko interesovanje investitora posebno za ulaganja u sektore nekretnina, robe široke potrošnje i IT. Mišljenje o Srbiji i investiciona klima su mnogo bolji nego pre izbora jer je nivo predvidivosti u kojem će smeru zemlja ići mnogo veći nego ranije, što je veoma bitno za investitore - izjavio je Dejan Cvetković, predsednik Američke privredne komore u Srbiji.

On je podsetio da je od 2001. bruto domaći proizvod Srbije porastao sa 13 milijardi na 30,5 mlrd EUR, što dovoljno govori o ekonomskom razvoju zemlje.

- Ipak, može se reći da Srbija ostavlja novac na stolu - od 10 dolara uzmemo tri, a sedam ode u države u okruženju. Negativan imidž zemlje je direktno skopčan s većim rizikom, a veći rizik zemlje podrazumeva manji nivo ulaganja. Međutim, najveći profit nastaje iz nesigurnosti. Zato želimo da prilikom promocije Srbije ukažemo na činjenicu da veći rizik znači i mogućnost ostvarivanja većeg profita. Doći ranije kada tržište nije zasićeno omogućava mnogo veći povraćaj investicije nego kada su već prisutni veliki igrači - ocenio je Cvetković.

Kada je rečo konkretnim aktivnostima na promociji Srbije Cvetković je naveo učešće na globalnom investicionom simpozijumu "Putevi napretka", koji će biti održan 24. septembra u Njujorku. Među ostalim događajima na kojima će se Američka komora angažovati kao promoter Srbije jesu i Niški investicioni forum NIF 08, Treći međunarodni investicioni EXPO sajam u Novom Sadu, Osmi ekonomski samit Srbije (3-4. novembar), kao i kampanja "Strani investitori i lokalni ekonomski razvoj" koja će ove jeseni biti sprovedena u partnerstvu s Privrednom komorom Srbije.

Cvetkovićje rekao i da Američka komora želi da bude strateški partner Vlade kroz stalni dijalog na unapređenju poslovanja. U tu svrhu komora će premijeru Cvetkoviću predočiti preporuke u dokumentu "Ka boljoj klimi za investiranje i poslovanje".

Monday, September 15, 2008

Na Crnogorskom primorju dolaze najpoznatiji svetski lanci hotela

Prema procenama zvaničnika u opštini Budva, na području budvanske rivijere u narednih nekoliko godina u izgradnju turističkih naselja i elitnih hotela visoke kategorije biće uloženo oko 12 mlrd EUR, što znači da je ova poznata turistička regija veoma interesantna za strane investitore.

Osim već rekonstruisanih i sagradjenih luksuznih hotela sa četiri i pet zvezdica, kao što su hoteli "Splendid", "The Queen ofMontenegro", "Iberostar Belvi" i "Mediteran" u Bečićima,"Palas" u Petrovcu na moru i "Avala" u Budvi, rivijera sunčanih plaža će u nekoliko narednih godina imati nove ekskluzivne hotele koje će graditi i njima rukovoditi poznati svetski brendovi, kao što su"Hilton", "Sheraton", "Kempinski","Marriott", "Dorchester" i drugi.

Trenutno najveću investiciju na budvanskoj rivijeri predstavljaizgradnja velikog turističkog hotelskog naselja "Astra Montenegro" na rtu Zavala kod Budve gde ruska kompanija "Mirax" planira da uloži ukupno 500 mil EUR.

U naredne dve godine u hotelsko-turističkom preduzeću "Budvanska rivijera" biće uloženo više od četiri milijarde evra, a kraljevska porodica iz Abu Dabija u rekonstrukciju i modernizaciju turističkog naselja "Slovenska plaža" u Budvi uložiće dve milijarde evra. Pored ostalog, ta kraljevska porodica planira da na Slovenskoj plažiizgradi i dva nova super moderna hotela sa 25 i 27 spratova.

Singapurska kompanija "Amanresorts" u rekonstrukciju grada hotela "Sveti Stefan" i hotela "Miločer", kao i izgradnju novog hotela "Kraljičina plaža" u Miločeru, uložiće, kako je planirano, više od 200 mil EUR.

Belgijski investitor Žan Luk Dumortije će uskoro na brdu Spas iznad Budve početi izgradnju golf terena i luksuznog hotela, a investicija će dostići 100 mil EUR.

Takođe, u podnožju brda Spas investitori iz Holandije i Makedonije počeli su zajedničku izgradnju luksuznog hotela "Serbona"sa najmanje pet zvezdica, a ova investicija košta najmanje stotinu miliona evra.

Na lokalitetu Smokvica kod Reževića, između Svetog Stefana iPetrovca na moru, ruska kompanija "Vas Invest" gradiće savremeno turističko naselje u koje će uložiti najmanje 200 mil EUR.

Na bečićkoj plaži krajem ove godine planirano je da počneizgradnja hotela "Sheraton" i "Hilton", a za izgradnju luksuznih hotela najviše kategorije zainteresovana je i poznata svetska kompanija "Dorchester".

Predstavnici opštine Budva i vlade Crne Gore već duže pregovaraju sa nekoliko značajnih investitora iz inostranstva oko izgradnje hotelsko-turističkih naselja na prostoru Jaza i Buljarica, a u toku su pregovori sa investitorima zainteresovanim za izgradnju turističko-hotelskih sadržaja na lokacijama Bečići, Drobni pijesak i Crvena glavica.

Zanimljivo je da je prošle godine u opštini Budva, po osnovu prodaje nekretnina ostvaren promet od 600 mil EUR, dok se ove godine,zahvaljujući velikom interesovanju investitora iz inostranstva, očekuje nekoliko puta više sredstava.

Thursday, September 11, 2008

Novi Sad na Međunarodnom sajmu investicija "Investexpo"

Gradonačelnik Novog Sada Igor Pavličić i generalni direktor Novosadskog sajma prof. dr Aleksandar Andrejević razgovarali su o mogućnostima da se Grad predstavi na Međunarodnom sajmu investicija "Investexpo".

- Međunarodni sajam investicija "Investexpo" nudi velike mogućnosti za privlačenje stranih investitora kao i za saradnju privatnog i javnog sektora – istakao je Andrejević i pozvao Grad Novi Sad da se kapitalnim projektima predstavi na Sajmu "Investexpo" koji će biti održan od 4. do 7. novembra.

- Novi Sad prepoznaje svoj interes u predstavljanju na Međunarodnom sajmu investicija – naglasio je Gradonačelnik Pavličić.

Prema njegovim rečima, neki od kapitalnih projekata grada Novog Sada su izgradnja novih mostova, saobraćajnih obilaznica, tunela kroz Frušku Goru kao i rešavanje problema gradske deponije.

Generalni direktor Novosadskog sajma prof. dr Aleksandar Andrejević pozvao je gradonačelnika Novog Sada i da bude predsednik Organizacionog odbora te manifestacije.

"Belgradoring" u Surčinu - kompleks za auto i moto trke

Prostornim planom gradske opštine Surčin u naselju Bečmen definisana je zona "planiranog sportsko-rekreativnog kompleksa" i ona se upravo aktivira za izgradnju velikog kompleksa za auto i moto trke. Gradska opština Surčin upravo bira partnera ovog projekta, koji će licitacijom dobiti kompleks površine 85.4ha u zapadnom delu naselja Bečmen, po poznatom aranžmanu u Srbiji - zakupu na 99 godina.

Investitor će za 3 godine na ovom prostoru, pored trkačkih i trening staza za auto i moto trke, izgraditi i objekte za brojne prateće sadržaje, koji su vezani za ugostiteljstvo, rekreaciju, trgovinu, zabavu..., a Beograd će dobiti prostor koji će biti namenjen samo ovoj, u svetu, izuzetno primaljivoj ponudi.

Wednesday, September 10, 2008

"Supernova" u Novom Sadu

Austrijska kompanija "Supernova" namerava da u Novom Sadu izgradi trgovački centar na 100.000 m2, a ta investicija, vredna oko 100 mil EUR, obezbedila bi zaposlenje oko 1.000 ljudi, saopštio je iz kabineta grdonačelnika Igora Pavličića.

Predstavnik "Supernove" Dušan Dobrijević rekao je da se ta holding kompanija bavi razvojem, projektovanjem, gradnjom i menadžmentom tržnih centara i parkova i istakao da je, kao jedna od vodećih firmi u tom poslu u regionu, zainteresovana za izgradnju objekta u Novom Sadu.

Pavličić je naglasio da je gradska vlast spremna da podrži sve one koji žele da ulažu kapital u Novi Sad i zatražio od predstavnika "Supernove" da pošalju pismo o namerama s neophodnim podacima kako bi se potom pronašla lokacija za gradnju.

U Kragujevcu izgradnja fabrike za proizvodnju autodelova

Austrijska firma "Magna Schteier", sudeći prema najavama, gradiće u Kragujevcu fabriku za proizvodnju autodelova. O tome se, potvrdio je u utorak (9. septembar 2008. godine) i Veroljub Stevanović, gradonačelnik Kragujevca, razgovara već duže vreme, obostrano interesovanje postoji, i treba samo da se utanače detalji.

Komentarišući izjavu trgovinskog atašea Ambasade Austrije u Beogradu Andreasa Hajdentalera, da će "Magna Schteier" uskoro doći u Srbiju, kao i trgovinski lanac "Sharp", Stevanović kaže da su posebno dobrodošle kompanije koje žele da ulažu u proizvodnju.

- Tek treba da se dogovorimo o detaljima te saradnje, ali proizvodne firme imaju posebne beneficije. Povlastice će zavisiti od broja ljudi koje žele da uposle. U opticaju su dve lokacije, jedna je u industrijskoj zoni "Servis dva", gde postoji još šest hektara slobodnog zemljišta - kaže Stevanović.

Takođe, postoji i lokacija u naselju Cvetojevac, gde grad raspolaže sa deset hektara zemljišta namenjenog investitorima. Reč je, inače, o atraktivnim lokacijama, duž trase autoputa Kragujevac - Batočina, koji je u izgradnji.

Monday, September 8, 2008

Novi filmski kompleks nastaje u Surčinu

Prostornim planom Gradske opštine Surčin, koji je izradio CEP iz Beograda, date su šanse za brojne investicije u ovoj opštini. Jedna od značajnijih je i upravo najavljena izgradnja objekata za filmsku postprodukciju i filmske laboratorije, koji će se prostirati na građevinskoj parceli u Progaru, površine 31.942 m2.

Prostor se nalazi na severu opštine Surčin, a buduće objekte će od Bojčinske šume razdvajati postojeći kanal.

Kompleks će nastati u roku od 3 godine od dana potpisivanja Ugovora, a predstavnici opštine su odlučili da budući investitor ovaj prostor dobije u zakup na 99 godina.

Friday, September 5, 2008

Ruska kompanija "Metropol" vlasnik ostrva Sveti Marko

Novi vlasnik beogradske turističke firme "Putnik", ruska kompanija "Metropol", postala je i zvanično vlasnik ostrva Sveti Marko.

"Metropol" je ugasio crnogorsku firmu "Putnik" Crna Gora i postao zvanično vlasnik sve imovine te firme u Crnoj Gori, prvenstveno ostrva Sveti Marko i turističkog naselja "Putnik" u Bečićima.

Govoreći o realizaciji projekta izgradnje novog superluksuznog turističkog kompleksa na Svetom Marku sa čak sedam zvezdica, dosadašnji izvršni direktor "Putnika" Crna Gora Zlatko Petković kaže da će studija lokacije novog kompleksa biti gotova do novembra, nakon čega sledi izrada glavnog izvođačkog projekta, što će potrajati oko godinu dana.

- Nakon usvajanja studije lokacije počeće uređivanje terena i uklanjanje postojećih objekata koji su u ruševnom stanju. "Metropol" je vrlo ozbiljno prišao ovom poslu, a količina novca koji će se ovde uložiti, garant je da će Sveti Marko ubuduće biti objekat visokog turističkog standarda- naglašava Petković.

Idejni projekat novog turističkog kompleksa vrednog preko pola milijarde evra na atraktivnom ostrvu u Tivatskom zalivu predviđa izgradnju ukupno oko 90.000 m2.

Novi turistički kompleks na ostrvu biće grupisan oko centralnog luksuznog hotela bungalovskog tipa i centralnog ugostiteljskog objekta, a po obodu ostrva biće luksuzne rezidencijalne vile i sportsko-rekreativni sadržaji. Na severozapadnoj obali ostva biće izgrađena i manja marina kapaciteta od 100 do 120 vezova, a posebne vezove za jahte imaće i svaka rezidencijalna vila na ostrvu.

Podsetimo, mediji su ranije pisali o sporu oko vlasništva, koji je otvoren čim je Agencija za privatizaciju Srbije pozvala zainteresovane da učestvuju u javnom nadmetanju za kupovinu ostrva, čija je početna cena bila 16,75 mil EUR.

Zemljište i objekti, koji su pripadali "Putniku", za koje je oko 200 građana, koji su nacionalizacijom ostali bez imovine tvrdilo da su pravi vlasnici, površine su oko 301,58 hiljada m2. Američki biznismen srpskog porekla Srba Ilić je kupio ostrvo od "Putnika", ali nije ispoštovao ugovor.

Wednesday, September 3, 2008

Zgrade "Inex interexport" i "Yugoexport" na aukciji

Agencija za privatizaciju, kao stečajni uravnik, ponudiće 23. septembra 2008. godine na prodaju poslovnu zgradu "Inex interexport" u centru Beograda, po početnoj ceni od 3,2 milijarde dinara (oko 40 mil EUR).

Zgrada koja se nudi na prodaju površine je 12.900 m2 i ima 21 sprat (PO+P+M+21), a nalazi se u ulici Kraljice Marije 1, navedeno je u licitacionoj ponudi Agencije za privatizaciju.

Poslovna zgrada poseduje kompletnu infrastrukturu, koja odgovara zahtevima savremenog poslovanja za više od 800 zaposlenih.

Na istoj aukciji odvojeno se prodaje i poslovni prostor od 165 m2 u "Ineksovoj" višespratnici, a početn acena za taj objekat je 80.8 miliona dinara.

Agencija za privatizaciju ponudiće na prodaju zgradu "Yugoexporta" u centru Beograda 23. septembar 2008. godine, po početnoj ceni od 162,6 miliona dinara.

Zgrada ima 508 m2 korisne površine i nalazi se u Ulici majke Jevrosime 23.

Za učesće na licitaciji zainteresovani kupci treba da uplate depozit od 65 miliona dinara. "Yugoexport" je u stečaju od juna 2001. godine zbog dugovanja bankama.

Najveći deo imovine "Yugoexporta" prodat je na licitaciji u novembru 2007. godine, za ukupno 1,4 milijarde dinara. Najskuplje je prodata zgrada u Knez Mihailovoj ulici, za 1,27 milijardi dinara, a početna cena je bila 271,3 miliona dinara.

Uslov za učešće na aukciji je otkup prodajne dokumentacije po ceni od 150.000 dinara i uplata depozita od 1,28 milijardi dinara pet radnih dana pre održavanja nadmetanja.

Kopaonik - hotel "Ivestbanka" na prodaju

Agencija za osiguranje depozita Srbije objavila je tender za prodaju hotela "Investbanka" na Kopaoniku po početnoj ceni od 594 milona dinara. Kako je navedeno u oglasu, taj hotel sa četiri zvezdice u Starom Rudištu, deo je imovine "Investbanke" u stečaju, ima ukupnu površinu od 2.239 m2 i prodaje se zajedno sa celokupnim inventarom i pravom korišćenja 18 ari zemljišta.

Hotel se nalazi oko 500 metara od centra turističkog kompleksa na Kopaoniku, neposredno uz žičaru i u okviru 33 apartmana raspolaže sa 140 ležaja. Uslov za učešće na tenderu je da kupac uplati depozit od 59,4 miliona dinara i dostavi ponudu do 26. septembra.

Agencija za osiguranje depozita na tenderu je ponudila i odmaralište Grocka, takođe deo imovine "Investbanke" u stečaju, po početnoj ceni do 77,8 miliona dinara. Depozit za učešće na tenderu iznosi 7,78 miliona dinara, a rok za dostavljanje ponuda je 26. septembar.

Agencija za osiguranje depozita ponudila je na prodaju i mlin i silos kompanije "Žitoratar" iz Šapca, koji su imovina "MB banka" iz Niša u likvidaciji. Početna cena na tenderu je 99,5 miliona dinara, a depozit za učešće je 9,95 miliona dinara.

U Bukureštu konferencija iz oblasti nekretnina

"EastEuro Link" će u Bukureštu 26. septembra organizovati 5. konferenciju iz oblasti nekretnina, ovog puta sa većim fokusom na region Jugoistočne Evrope.

Dok na globalnom nivou investicije na tržištu nekretnina pokazuju znake opadanja u prvom kvartalu 2008, investicije u Jugoistočnoj Evropi su u značajnom porastu. Interesovanje investitora se pomerilo ka ovom delu Evrope i samo u prva 3 meseca ove godine ukupan iznos investicija je dostigao 3 milijarde EUR, navedeno je u saopštenju "EastEuro Link".

Program konferencije, kako je istaknuto, pokriva teme u kojima se ogleda sva dinamika tržišta, a govoriće eksperti iz nekoliko evropskih zemalja.

Vise informacija o konferenciji kao i o prijavi za učešće na ovom skupu na http://www.easteurolink.co.uk/ ili u beogradskom predstavništvu "EastEuro Link" na telefon 011/262-98-78.

Monday, September 1, 2008

Stanica "Prokop" za 36 meseci

Izgradnja "Prokopa" i izmeštanje Glavne železničke stanice iz centra Beograda do sada su "progutali" čitavih 30 godina i 100 miliona EUR- a gotovo ništa nije urađeno. Ipak, učesnici "istorijskih" radova gaje nadu da će najkasnije do kraja godine dobiti dozvolu Vlade Srbije da nastave izgradnju stanice koja bi, makar delimično, rasteretila saobraćaj u centru grada.

Da zalogaj bude veći, planira se i izgradnja propratnih objekata na ploči stanice, gde će se nalaziti centar na 128.000 m2 u vlasništvu "Energoprojekta“. Izgradnjom nove železničke stanice "Prokop", i izmeštanjem sadašnje, biće oslobođeno oko 86 ha zemljišta, u veoma atraktivnom delu grada. Međutim, radovi na izmeštanju stanica traju tri decenije, pa će po svemu sudeći, na novu stanicu Beograđani čekati još nekoliko godina.

Prema rečima Milanka Šarančića, generalnog direktora "Železnica Srbije", oni su uradili sve što je neophodno kako bi se nastavilo sa izgradnjom "Prokopa". Sada se samo čeka saglasnost Vlade posle koje bi "Energoprojekt" mogao da nastavi radove. Kao krajnji rok završetka radova na "Prokopu", Šarančić navodi 36 meseci.

- Ova stanica je u planu za izgradnju od davne 1974. godine i do sada je uloženo mnogo novca. Železnica je još izdvojila milion i po evra za dalji nastavak gradnje. Od toga je po potpisivanju ugovora sa "Energoprojektom" izdvojeno milion, a pola milina evra je otišlo Ministarstvuza infrastrukturu za pripremne radove, kaže Šarančić.

Kako navodi, na samoj koti 105, takozvanoj ploči, planiran je veliki centar, a od investitora zavisi šta će se u njemu nalaziti, odnosno šta je po njihovoj proceni najunosnije. Taj objekat će imati 128.000 m2. Ispod ploče će se nalaziti 10 opremljenih koloseka na površini od 3.000 m2. Na ovom prostoru će se još nalaziti objekti i službe železnice, ali i veći poslovni prostor koji će moći da se rentira. Takođe, stanica "Prokop"neće biti poslednja stanica, kao što je to sada slučaj sa Glavnom železničkom stanicom.

- Prokop ulazi u Koridor 10, tako da ovo neće biti poslednja stanica. U planu je da se osposobi i drugi kolosek, kako bi se napravila boljaveza sa Pančevom. Grad je takođe izašao u susret i planirana je nabavka 20 novih putničkih garnitura, kako bi se zamenilo 10 postojećih - kaže Šarančić i dodaje da je neophodan remont pruge ,"Beovoza" ka Pančevu, jer je najveća zainteresovanost putnika baš za relaciju Beograd-Pančevo.

I "Energoprojekt", koji je sa "Železnicama Srbije" krajem marta ove godine potpisao završne ugovore o nastavku izgradnje stanice u Prokopu, odnosno o ustupanju prava gradnje, spreman je i čeka odluku Vlade da vlasništvo nad betonskom pločom prenese na ovu građevinsku firmu.


Da podsetimo, pre tri godine, na tenderu za ustupanje prava gradnje stanice u Prokopu "Energoprojekt" je bio drugoplasirani ponuđač, ali sa prvoplasiranim "Trigranitom" nije postignut dogovor.

Izvršni direktor "Energoprojekta", Miodrag Zečević, nedavno je za naš list izjavio da posao ne može da se počne dok se ne reši problem sa prenosom vlasništva. U ovom poslu, kako je naveo Zečević, imaće "podršku" nekoliko banaka.

U Aranđelovcu kvadrat 900 EUR

Cene novoizgrađenih stanova u Aranđelovcu porasle su tokom letnjih meseci. Zabeležen je skok od 200 EUR po kvadratu stambene površine. Tako, cena kvadratnog metra stana u novogradnji u centralnoj gradskoj zoni Aranđelovca sada iznosi 900 EUR. Periferija je, kao i u drugim gradovima, jeftinija-cene su niže za 100-150 EUR.

Trenutno se na području naselja Lamele gradi pet višespratnih stambenih zgrada sa stanovima različitih kvadratura namenjenih tržištu.

– Cene stanova povećane su zbog skoka cena građevinskog materijala ove godine za oko 50%, kao i zbog pada vrednosti evra. Znatno je poskupelo i građevinsko zemljište. Za jedan ar na Lamelama, na primer, treba platiti čak 10.000 EUR, gotovo kao na beogradskom Dedinju – kaže Srđan Dobričić, vlasnik firme "Zidar", jedan od poznatih investitora koji se izgradnjom kuća i stanova bavi blizu dve decenije.

U ovom trenutku u Aranđelovcu je primetan zastoj u prodaji novih stanova. Za kupovinu krova nad glavom posebno teško se odlučuju mladi i mladi bračni parovi jer čekaju na kredite koje subvencioniše država.

– Verujem da će bolja prodaja stanova krenuti na jesen. Prava je šteta što se mladi ljudi nerado odlučuju da krov nad glavom potraže u okolnim selima, jer život u njima poprima savremeniji tok: do njih vode asfaltni putevi, imaju gradsku vodovodnu mrežu, a uskoro će dobiti i gas. U aranđelovačkim selima mogu da se nađu lepe kuće sa baštama i voćnjacima. Kvadrat stambene površine tih kuća je od 100 do 200 EUR.

Zanimljivo je da veliki broj radnika koji su dobili otpremnine u aranđelovačkim firmama novac ulaže u obnavljanje zapuštenih kuća svojih predaka. Mnogi od njih žele da ih tako preurede da posluže za iznajmljivanje turistima u letnjoj sezoni.

Kada je reč o solidarnoj izgradnji stanova, na području aranđelovačke opštine ona je u zastoju. Razlog je što su mnoge firme u stečaju ili jedva preživljavaju, poput najvećih, holding korporacije "Šamot" i Industrije "Elektroporcelan".

Zbog nedostatka novca iz opštinske kase prekinuta je izgradnja zgrade sa 21 stanom koji su namenjeni za najsiromašnije Aranđelovčane.

Do 2010 podaci o imovini na internetu

Već krajem septembra građani Srbije moći će da putem Interneta pretražuju bazu podataka katastra nepokretnosti, saznaju ko su vlasnici ili korisnici nekretnina, kao i to da li je imovina za koju se raspituju pod sudskim sporom, hipotekom ili na bilo koji drugi način opterećena, kaže direktor Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) Nenad Tesla.

Uvid u detalje jedinstvenog katastra nepokretnosti – informacije o katastarskim parcelama, zgradama, stanovima i pomoćnim objektima kao posebnim delovima zgrade i drugim građevinskim objektima, o njihovom položaju i obliku, površini, načinu korišćenja, bonitetu, katastarskoj klasi – biće moguć na sajtu naredne godine.

– Novi informacioni sistem i izrada softverske aplikacije i finansirani su kreditom Svetske banke. Njegova primena će doprineti da RGZ odgovori sve većem broju zahteva građana, pružajući veliki broj geoprostornih podataka na brz i efikasan način. Tako ćemo postati javni servis, kao sastavni deo e-uprave Republike Srbije – objašnjava Tesla.

U centralni registar, koji je objedinio zemljišne knjige i katastar nepokretnosti, do sada je uknjiženo oko 78,3% teritorije Srbije, dok je na mapi Beograda rezultat nešto slabiji.

Ustrojene su uglavnom manje katastarske opštine – Stari grad, Rakovica, Vračar, Savski venac, Sremčica, Beli Potok, Kneževac i Pinosava, dok je u Novom Beogradu uknjiženo 95% teritorije.

Formiranje centralne baze podataka u glavnom gradu ide znatno teže zbog tradicije vođenja dvojnih evidencija nepokretnosti: katastar zemljišta (u Republičkom geodetskom zavodu) i zemljišne knjige (u opštinskim sudovima). Dvojne evidencije su u upotrebi i u Vojvodini i Beogradu, dok je u ostalim regionima Srbije katastar zemljišta ostao jedina evidencija parcela.

Na teritorijama gde postoji samo katastar zemljišta bilo je jednostavno prebaciti evidenciju u katastar nepokretnosti, dok je "slaganje" dve evidencije, kao što je to slučaj u Beogradu, mukotrpan posao.

Plan je, kaže direktor Republičkog geodetskog zavoda, da svaka opština u Srbiji do 2010. godine dobije katastar nepokretnosti, što će omogućiti vlasnicima da brzo i lako dođu do posedovnog lista.

Komplikovana procedura možda je bila jedan od razloga zbog kojeg su se vlasnici teško odlučivali da uknjiže svoju imovinu, a to znači da nisu mogli ni da raspolažu njome.
Od spajanja zemljišnih knjiga i katastra nepokretnosti u jedinstven centralni registar najviše koristi imaće poljoprivrednici. Moći će, recimo, da stavljaju zemlju pod hipoteku. Oni više neće biti u dilemi da li se vlasništvo o nepokretnosti nalazi u evidenciji zemljišnih knjiga po opštinskim sudovima ili u evidenciji kod RGZ.

Novi zakon o državnom promeru i katastru nepokretnosti trebalo bi upravo da ubrza proces uknjižbe. On bi trebalo da omogući da se nepokretnosti, koje nisu sporne, automatski knjiže bez javnog uvida i dodatnih procedura.

– Time će fizička i pravna lica imati mogućnost da na brz i jednostavan način upišu svoje nepokretnosti u katastar, što je značajno naročito u opštinama u kojima je razvojem tržišta nekretnina povećan broj zahteva za upis hipoteke zbog obezbeđenja kredita. Nova zakonska rešenja imaće efekta u rešavanju problema kao što su smanjenje vremena potrebnog za rešavanje zahteva, smanjenje gužvi u pisarnicama službi i lakši pristup podacima katastra nepokretnosti – istakao je Tesla.