Monday, April 28, 2008

Nekretnine u Makedoniji sad mogu kupovati stranci

Očekuje se da će se novim amandmanima na imovinske zakone kojima se strancima omogućuje da kupuju nekretnine u Makedoniji privući strana ulaganja, ali u obzir se uzimaju samo članice EU i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Zbog amandmana na imovinske zakone, strana fizička i pravna lica bit će u mogućnosti u Makedoniji kupovati nekretnine, prema nedavnoj odluci vlade.

Amandmanima na imovinske zakone će se strancima dati ista prava kao i domaćim pravnim i fizičkim licima kod kupovine nekretnina u Makedoniji. Takvom liberalizacijom tržišta nekretnina privući će se strani ulagači i unaprediti tržište nekretnina.

Amandmani obuhvataju samo državljane zemalja EU i OECD-a, dok se na druge zemlje primenjuje princip reciprociteta. Ministarstvo prava trebalo izraditi listu zemalja u kojima je makedonskim državljanima omogućena kupovina nekretnina i zemljišta, tako da Makedonija može postupati na recipročan način.

U ovoj fazi amandmana stranim državljanima neće biti omogućeno da kupuju poljoprivredno zemljište, zbog državnih potreba. "Liberalizacija poljoprivrednog zemljišta otpočet će kad Makedonija postane punopravna članica EU."

Neki agenti za nekretnine u okviru Privredne komore Makedonije očekuju da će liberalizacija tržišta nekretnina dovesti do priliva turista, jer su strani državljani zainteresirani za kupovinu zemljišta i objekata uglavnom u blizini jezera i na planinama. U Bugarskoj i Crnoj Gori na primjer, cene nekretnina po kvadratnom metru drastično su se povećale odmah nakon liberalizacije.

Cene nekretnina pod uticajem su tržišta. Bilo je stranih ulaganja u izgradnju stambenih zgrada, tako da su cene po kvadratnom metru samo blago porasle.

Cena po kvadratnom metru novog stana u Makedoniji košta od 1.000 do 1.500 evra, dok cena po kvadratnom metru u starijim zgradama ide od 650 do 850 evra.

Pad izgradnje nekretnina nije uzrokovano zatvorenim tržištem koje još nije liberalizirano, nego nekolicinom skandala u kojima se radilo o izgradnji stambenih zgrada u kojima je prevareno na hiljade ljudi.

Sunday, April 27, 2008

Do stana na kredit

U Srbiji postoji nekoliko vrsta stambenih kreditnih zajmova: iz sredstava banke, uz subvenciju države i za refinansiranje postojećih kredita, a novina je i stambeni kredit sa fiksnom kamatom i ratom.

Stambeni krediti su se polako i sigurno nametnuli kao jedno od rešenja za obezbeđenje krova nad glavom. Naime, gotovo sve banke odobravaju ovu vrstu pozajmica na dugi rok, što je šansa da se plaćanje veoma visoke zakupnine za iznajmljeni stan preusmeri ka kupovini vlastitog životnog prostora na kredit, kako piše Politika.

Na srpskom bankarskom tržištu nalaze se tri vrste stambenih zajmova: stambeni krediti iz sredstava banke, stambeni krediti uz subvenciju države i refinansiranje stambenih kredita.

Stambeni krediti mogu da budu sa nepromenljivom i sa varijabilnom (promenljivom) kamatom.

– Krediti sa nepromenjivom kamatom i ratom su novost ne samo u Srbiji već i u regionu. Na njih se za sada odlučila jedino banka Sosijet ženeral Srbija. Reč je o stambenim kreditima koji obezbeđuju istu mesečnu ratu i nepromenljivu kamatnu stopu tokom celog perioda otplate kredita – kaže Tatjana Milijančević, pi-ar banke Sosijet ženeral, koja dodaje da kredit sa nepromenjivom kamatnom stopom nije vezan za vrednost euribora, rast cena na malo, ni poslovnu politiku banke, što osigurava da rata kredita ostane nepromenjena tokom celog perioda otplate i time omogućava da se bolje planira budućnost.

Klijenti banke Sosijet ženeral Srbija mogu da biraju između fiksne i promenljive kamate, bilo da se radi o subvencionisanim ili komercijalnim kreditima, bilo da kupuju uknjiženu ili neuknjiženu nekretninu.Korišćenjem kredita sa nepromenjivom kamatom i mesečnom ratom postižu se mnogobrojne prednosti: uspešno se planira kućni budžet, ne mora da se brine o povećanju kamata i rate kredita i osigurava se izvesna budućnost.

– Stambeni krediti sa varijabilnom kamatomvezani su za vrednost euribora kao međunarodne referentne kamatne stope i postali su standard u ponudi stambenih kredita u Srbiji. Osnovna prednost ovakvih kredita je u trenutno nešto nižoj kamatnoj stopi – objašnjava Tatjana Milijančević.

Prednosti stambenih kredita sa učešćem u odnosu na stambene kredite sa depozitom su: rata kredita sa učešćem je niža od rate kredita sa depozitom, neophodna minimalna plata za kredit sa učešćem je niža u odnosu na neophodnu minimalnu platu za kredit sa depozitom. Sredstva korisnika kredita koja su položena kao depozit ostaju u banci sve vreme otplate kredita.

Prednosti kredita indeksiranih u evrima u odnosu na švajcarski franak su: kretanje cena i visina plata u Srbiji prate promene kursa evra a ne drugih valuta, kod kredita indeksiranog u švajcarskim francima postoji rizik od naglog menjenja vrednosti ove valute usled čega može da dođe do razlika između plate vezane za evro i rate kredita vezane za švajcarski franak. Važno je imati u vidu da će u Srbiji, kada postane članica Evropske unije, zvanična valuta biti – evro. Nacionalna korporacija za osiguranje kredita naplaćuje veće osiguranje, a krediti sa subvencijom se ne daju za kredite indeksirane u „švajcarcima”, što govori u prilog većoj sigurnosti kredita vezanih za evro.

Nedavno se pojavila i veoma korisna publikacija koja je nastala za potrebe banke Sosijet ženeral pod nazivom „Vaš vodič kroz stambene kredite”. U njoj se mogu pronaći odgovori na mnoga pitanja koja postavljaju oni koji žele da se skuće na kredit.

U toj publikaciji od koristi potencijalnim kupcima stana na rate kaže se da „nije lako izabrati banku sa kojom ćete stupiti u životnu vezu. Za početak, potrebno je da odvojite dosta vremena da biste obišli sve banke, prikupili brošure, a zatim kod kuće krenuli da upoređujete, računate, razmišljate… Kamata je samo jedna od stavki koje bi trebalo uzeti u obzir pri odabiru stambenog kredita. A šta je sa ostalim mnogobrojnim podacima”.

Vodič služi i da objasni bankarske pojmove, da pomogne pri podnošenju zahteva za kredit i donošenju odluke. Takođe, tu su i saveti ličnog bankara, koji je pažljiv slušalac i koji prepoznaje potrebe interesenta za stambeni kredit pa će ponuditi onaj koji najviše odgovara očekivanjima zainteresovanog.

Budući korisnik bankarskog stambenog kredita može da izračuna mesečnu ratu i neophodnu platu za iznos kredita koji mu najviše odgovora uz pomoć kalkulatora na internet prezentaciji.

Jedno od pitanja koje traži odgovor jeste i koje uslove treba ispuniti prilikom podnošenja zahteva za kredit. To su: stalni radni odnos (na neodređeno vreme), najmanje šest meseci kod sadašnjeg poslodavca, najmanje 23 godine starosti u trenutku podnošenja zahteva za stambeni kredit, maksimum 65 godina starosti u trenutku dospeća poslednje rate kredita, prenos ličnih primanja direktno na tekući račun banke korisnika kredita i sadužnika. U svojstvu sadužnika može da bude još jedno lice uži član porodice.

Friday, April 25, 2008

Počela isplata subvencija za stanove

Isplata državnih subvencija za stambene kredite ponovo je počela posle skoro mesec dana zastoja, prenosi B92.

Direktor Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita Aleksandar Jović rekao je za B92 da su subvencije ponovo dostupne građanima pošto je otklonjen kvar na softveru. Krajem marta Nacionalna korporacija je zaustavila isplatu zbog, kako je zvanično saopšteno, tehničkih problema sa softverom.
Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita i, za ovaj posao nadležno, Ministarstvo finansija odlučili su, zbog greške sa softverom, da se dotacije za ovu vrstu kredita raspoređuju nedeljno, a ne mesečno.
I prethodnih godina dotacije iz budžeta više puta su prekidane, ali uz objašnjenje da je prekoračena mesečna kvota za te namene.

Wednesday, April 23, 2008

Uz manje birokratije do stana

Regulativa u oblasti finansiranja nekretnina i dalje je jedan od najvažnijih koraka koji mora da se sprovede u Srbiji da bi došlo do razvoja kreditiranja nekretnina, pre svega stanova. Banke su i ranije podržavale kupovinu stanova i davale hipotekarne kredite, ali pod vrlo agresivnim uslovima. Ipak, prema rečima stručnjaka, polako se vraćaju na realističnije uslove, jer je to uzajaman proces u kojem svi na duge staze treba da imaju interes.

Srbija je u ovoj oblasti kupoprodaje nekretnina nedovoljno razvijeno područje, ali svi pokazatelji ukazuju na jak rast. Ovde ima mogućnosti za pozajmice, investicije i ulaganja, uglavnom u poslovni prostor, maloprodajne objekte i hotele, ali i na tržištu stanova.

Vizija unapređenja stambenog kreditiranja: finansiranjem ljudi koji razvijaju stambene nekretnine, ali i one koji ih kupuju. Stanje u ovoj oblasti je prilično haotično i oseća se potreba za sređivanjem tržišta. Privlačenje investitora je jedan od preduslova za sređivanje takvog stanja, a sa većim brojem investitora razvija se i mogućnost finansiranja. I zakonska regulativa je veoma važna. Motivi uvek moraju da budu tržišni.

Grupacija za nekretnine Erste Groupe poučena bogatim iskustvom u razvijenim zemljima u kojima posluju, razvili su i veoma efikasnu brokersku mrežu, pored finansiranja, a razmišljaju o istom konceptu i u Srbiji. Jednom rečju, ljudima koji kupuju stanove i uzimaju hipotekarne kredite mnogo je lakše da stan kupe uz manje birokratije i uz manje troškove.

Koncept podrazumeva sposobnost stručnog predviđanja razvoja na tržištu nekretnina, sposobnost korišćenja lokalnog tržišnog potencijala, zavisno od intenziteta i umešnosti ljudi u lokalnim sredinama, sposobnost za rad sa kapitalom i pozajmicama, kao i nekretninama i znatan udeo poslovanja nekretninama od ukupnih poslovnih aktivnosti banke. Ovaj koncept žele da primeneo na srpskom tržištu nekretnina – kaže Kamil Kosman šef grupacije za nekretnine Erste Groupe.

Tuesday, April 22, 2008

Supermarket TUŠ otvoren u Somboru

Slovenačko preduzeće “Tuš” u maju bi trebalo da otvori supermarket na uglu Bulevara vojvode Stepe i ulice Slobodana Jovanovića, a 16. april je otvoren u Somboru. Svi radovi na novosadskom supermarketu odavno su gotovi, a ovih dana kamioni hrvatske kompanije “Pevec” dovoze robu i rafovi se polako pune. Veličina objekta je 35 x 73 metra, a Slovenci su ovu lokaciju izabrali naknadno, pošto Komisija za planove nije prihvatila njihov predlog da hipermarket grade na Bulevaru Jovana Dučića, gde su u novembru 2005. godine kupili zemljište za izgradnju sportskog centra.

U beogradskom predstavništvu slovenačke kompanije ne govore o pojedinostima u vezi s otvaranjem hipermarketa, kao ni zašto još uvek nije počela izgradnja sportskog centra. Sedišta kompanije u Sloveniji takođe ne komentariše.

Inače, “Tuš” je zemljište na Bulevaru Jovana Dučića od 16.170 metara kvadratnih kupio na 90 godina, i to za više od 62 miliona dinara, a posebno je zanimljivo da je ovaj plac prodat tek iz trećeg pokušaja, jer na ranijim licitacijama nije bilo zainteresovanih investitora. Prema urbanističkom projektu, ova lokacija je predviđena za izgradnju sale za male sportove s višenamenskim klupskim i poslovnim prostorima, a, po ranijim najavama iz slovenačke kompanije, tu će se nalaziti bazen, velnes centar, kuglana, bilijar klub… i specijalizovane prodavnice sportske opreme. S obzirom na to da je delatnost slovenačke firme trgovina putem hipermarketa, jasno je zašto su prioritet dali nalaženju lokacije za hipermarket i njegovom otvaranju u odnosu na sportski centar.

U svakom slučaju, ukoliko “Tuš” do novembra ove godine ne počne s izgradnjom sportskog centra, Zavod za izgradnju grada, u skladu sa zakonom, zemljište će ponuditi drugom investitoru. Akt o prestanku zakupa donosi gradonačelnik na predlog UO ZIG-a, a “Tuš” ima pravo na povraćaj uplaćenog iznosa zakupnine umanjenog za 20 odsto na ime troškova postupka davanja zemljišta u zakup.

Direktor “Urbanizma” Aleksandar Jevtić ne zna da kaže zašto “Tuš” ne počinje izgradnju, i dodaje da oni to najbolje znaju i da je plac predviđen za sportski centar. Takođe, direktor ZIG-a Igor Mirović ranije je potvrdio za “Građanski list” da će lokaciju sigurno ponuditi u zakup ako “Tuš” ne ispoštuje rok za početak gradnje i ujedno demantovao da grad kasni s izdavanjem dokumentacije za početak izgradnje.

Sunday, April 20, 2008

Novi Sad i Subotica najpoželjniji za život

Novi Sad i Subotica, po mišljenju Vojvođana, ubedljivo su najbolji gradovi za život u pokraini, dok su Pančevo i Kikinda prvi na list najgorih gradova - pokazalo je istraživanje studenata Ekonomskog fakulteta koji su ispitivali više od 1.000 Vojvođana o kvalitetu života u njihovim gradovima. Prema ovom istraživanju, Novi Sad je san većine Vojvođana i čak 70 odsto bi se preselilo u njega.

Kad bi se ovako nešto ostvarilo, Novi Sad bi postao duplo veći jer bi u njega došlo 229.000 ljudi za stalno, a još 114.000 da radi.
- To znači da će Novi Sad biti izložen velikom demografskom pritisku što može da stvori velike urbane, socijalne i ekonomske probleme. Ovi problemi bi pogodili ne samo Novi Sad nego i gradove iz kojih bi došlo do odlivanja stanovništva. Ne treba gubiti iz vida da se u istraživanju radi samo o Vojvodini, a da stanovništvo još nekoliko okolnih regiona gravitira ka Novom Sadu - konstatuje dr Mirko Savić, docent fakulteta i rukovodilac istraživanja.
Ovakvoj popularnosti Novog Sada doprinelo je shvatanje Vojvođana da će u njemu mnogo lakše naći posao (26 odsto ispitanika), da će im biti viši standard (23 odsto), da ih čekaju veće zarade (19 odsto) i bolje poslovne mogućnosti (16 odsto). A 17 odsto pretežno mladih smatra da je mogućnost za zabavu u Novom Sadu daleko veća, nego u manjim gradovima.
Koliko su u pravu dokazuje i statistika, jer čak 37 odsto ponuđenih poslova u Vojvodini nude se u Novom Sadu, a sa prosečnom novosadskom platom mogu da se mere samo plate u Apatinu, Beočinu, Pančevu, Vršcu i Kanjiži.
- Novosađani teško da bi ikada otišli iz svog grada. Dok su popunjavali anketu, govorili su da imaju primedbe na buku, zagađenje i bezbednost, ali smatraju da ih treba rešavati, a ne zbog toga napuštati grad. Vidi se da su veoma ponosni na svoj grad i ne bi ga menjali ni za jedan drugi u Srbiji, pa ni za Beograd. Napustili bi ga samo ako bi išli u inostranstvo - kaže Milica Žikić, koja je sa kolegama Aleksandrom Pejak, Aleksandrom Rupar i Filipom Perićem sprovela istraživanje.
Odmah za Novim Sadom po popularnosti sledi Subotica, dok Zrenjanin i Sombor, koji su se našli i na listi popularnih gradova, zauzimaju jednake pozicije i na „crnoj listi“ - treće i četvrto mesto. Sa njima, po dobrim ocenama, korak bi mogli da drže još samo Vrbas i Inđija.
- Na prvi pogled bi se mogao izvesti zaključak da što je grad veći to je on bolji za život. Međutim, samo kod prva tri grada veličina i broju stanovnika podudaraju se sa pozicijom na listi. Četvrti grad po broju stanovnika u Vojvodini je Pančevo sa 77.000 stanovnika ali ga nema među najboljim gradovima zbog izuzetno loše ekološke situacije. Ako se zanemari Pančevo, opet su neki manji gradovi bolje plasirani u odnosu na veće. Na primer Vršac (36.600 stanovnika) i Inđija (26.000) koji su bolje plasirani od Kikinde (42.000) i Sremske Mitrovice (39.000) - kaže Mirko Savić.
Pančevo i Kikinda, sa 12,9 i 10,2 odsto, proglašena su ubedljivo najlošijim mestima za život. Visoko su rangirani i Vrbas i Kula. Dok je Pančevo na lošem glasu zbog ekologije, sa Kikindom je situacija nešto drugačija.
- Uslovi za život su glavna zamerka. Nema dovoljno obrazovnih ustanova, male su šanse za posao, a kulturni život zamire - objašnjava studenkinja Biljana Rađenović.
Jedino Vrščani, ističe student Aleksandar Zavišin, ne bi nikuda išli iz mesta. Oni su prilično zadovoljni svojim životom i u Novi Sad dolaze samo zbog studija.

Stariji bi u manje gradove
Stariji stanovnici vojvođanskih mesta, ipak bi dali prednost svom gradu nad Novim Sadom i to, kako kažu, zbog toga što vide niz prednosti u svom mestu: manju gužvu (23,9 odsto), bezbednost (17 odsto), niže troškove života (16,5 odsto) i manju zagađenost (12,8 odsto). Ipak, čak 83 odsto ispitanika smatra da će u Novom Sadu pre dobiti posao, a 77 odsto smatra da su plate u njihovom mestu daleko manje od onih koje primaju Novosađani.

Thursday, April 17, 2008

Retki krediti na neuknjižene stanove

Broj građana koji odlučuju da putem kredita obezbede krov nad glavom, povećava se iz dana u dan. Dok jedni biraju stanove u novogradnji, drugi se opredeljuju za kvadrate u staroj gradnji. Poslovne banke koje odobravaju stambene kredite u oba slučaja traže obezbeđenje za svoja potraživanja prema kupcu nepokretnosti koji zatraži kredit, pa su svi stambeni krediti hipotekarni.

To znači da banka, radi obezbeđenja potraživanja, uspostavlja založno pravo – hipoteku na nepokretnosti, i to ili na nepokretnosti koju kupac kupuje ili na nekoj drugoj nepokretnosti koja je u njegovom vlasništvu ili u vlasništvu nekog trećeg lica koje pristaje da je založi. Iako pravo hipoteke po Zakonu o hipotekama može da se ostvari i na nepokretnosti koja je u vanknjižnom vlasništvu hipotekarnog dužnika ili trećeg lica, po dosadašnjem iskustvu zaključujemo da se banke nerado odlučuju za odobravanje kredita za kupovinu neuknjiženih nepokretnosti.

I pored reklamiranja od strane banaka da odobravaju kredite na neuknjižene stanove, u praksi je to retkost i odnosi se uglavnom na stanove u izgradnji, za koje postoji pravosnažno odobrenje za izgradnju i potvrda o prijemu dokumentacije (prijavi radova). Dakle, kupci koji računaju na kredit moraju da kupe uknjižen stan, osim ukoliko već imaju neku drugu uknjiženu nepokretnost koju će da založe, odnosno, opterete hipotekom.

Da bi zahtev kreditnog kupca ušao u proceduru za odobrenje kredita, on mora da dostavi sledeće isprave koje se tiču nepokretnosti i prodavca nepokretnosti: zaključen predugovor o kupoprodaji stana, koji kod većine banaka ne mora da bude overen kod suda, a u kome, po zahtevu banaka, mora da stoji odredba da se stan kupuje putem sredstava obezbeđenih iz stambenog kredita; izvod iz zemljišnih knjiga, odnosno izvod iz lista nepokretnosti, bez tereta, koji ne mogu biti stariji od pet, a najviše 15 dana, u zavisnosti od banke.

Ukoliko je prodavac stan stekao radom u toku trajanja zajednice života u braku, dakle teretnim pravnim poslom uz naknadu, banke zahtevaju i kod suda overenu izjavu supružnika prodavca kojom potvrđuje da je saglasan sa prodajom stana i sa zasnivanjem založnog prava (ako se hipotekom opterećuje stan koji se kupuje); u suprotnom, ako je stan posebna imovina prodavca, banke zahtevaju dokaz o sticanju prava svojine za prodavca (ostavinsko rešenje, ugovor o poklonu i slično). Potrebna je kopija lične karte prodavca, a ukoliko prodavac ima punomoćnika i pred nadležnim organom overeno punomoćje, koje sadrži izričito ovlašćenje za prijem kupoprodajne cene obezbeđene putem stambenog kredita, otvaranje dinarskog i deviznog računa i potpisivanje i overu založne izjave.

Neophodno je dostaviti i procenu ovlašćenog veštaka, odnosno nalaz i mišljenje veštaka građevinske struke o građevinskoj i tržišnoj vrednosti nepokretnosti koja se kupuje, odnosno koja se opterećuje hipotekom; zatim, kod suda overenu založnu izjavu (čiji tekst se dobija u banci) kojom se ostvaruje pravo hipoteke prvog reda u korist poslovne banke koja je odobrila kredit i dokaz da je predlog za upis iste predat nadležnom zemljišno-knjižnom sudu, odnosno službi za katastar nepokretnosti; druga dokumenta koja su različita u zavisnosti od poslovne politike banke i koja su vezana za ličnost kreditnog dužnika, a koja se overavaju ili samo popunjavaju na formularima banaka.

Založna izjava se overava i predlog za upis prava hipoteke predaje zemljišno-knjižnom sudu, odnosno nadležnoj službi katastra, posle pozitivne ocene kreditnog odbora, a pre isplate kupoprodajne cene.

Kod nekih banaka to je neposredno pre isplate kredita, u toku istog dana, a kod nekih je uslov da se to uradi nekoliko dana ranije. Ovo može biti veoma važno za prodavce čiji stan se uzima kao sredstvo obezbeđenja i može da im se učini rizičnim, s obzirom na to da hipoteku uspostavljaju, a novac još nisu dobili. Međutim, iako tako izgleda, tu rizika nema, jer je u pitanju hipoteka koja se odnosi samo na potraživanje po osnovu stambenog kredita koje banka ima prema kupcu, koja se ustanovljava kada je kredit već odobren i koja mora da seizbriše ako do realizacije kredita ne dođe, kao i s obzirom na to da se kreditna sredstva kod većine banaka uplaćuju direktno na račun prodavca, a ne kupca.

Tuesday, April 15, 2008

Stambeni krediti Meridian banke - iznose 5.000 - 250.000 evra

Meridian banka predstavila je ponudu za klijente koji žele da kupe stan na kredit ili da izvrše adaptaciju stambenog prostora. Građanima između 23 i 65 godina starosti, koji su zaposleni na neodređeno vreme, najmanje šest meseci kod trenutnog poslodavca, Meridian banka nudi mogućnost korišćenja stambenih kredita u iznosu od 10.000 do 250.000 evra, sa rokom otplate od 72 do 360 meseci.

Banka nudi i kredite za rekonstrukciju i adaptaciju u iznosima od 5.000 do 250.000 EUR sa rokom otplate od 72 do 300 meseci.

U zavisnosti od toga za koji tip kredita se klijent odluči (sredstva banke, osiguran kod NKOSK, subvencija države), efektivne kamatne stope za kredite indeksirane u eurima kreću se u rasponu od 6,46 do 11,70% godišnje.

U saopštenju se navodi i da klijenti imaju mogućnost korišćenja ovog kredita i za kupovinu nekretnine koja nije uknjižena u zemljišnim knjigama.

Kredit se vraća u jednakim mesečnim ratama, a ukoliko primanja klijenta nisu dovoljna da bi pokrila mesečnu ratu stambenog kredita, postoji mogućnost uključivanja solidarnog dužnika radi povećanja kreditne sposobnosti klijenta.

S obzirom da rok otplate kredita može biti i do 30 godina, stambeni krediti Meridian banke su osigurani tako da u slučaju nesrećnog događaja ostatak kredita vraća “Credit Agricole life”, dodaje se u saopštenju.

Sunday, April 13, 2008

Unikredit banka: Novi stambeni krediti

Unikredit banka u Srbiji počela je da odobrava stambene kredite u evrima i švajcarskim francima sa rokom otplate od 25 godina.

Kako preciziraju, nominalna kamatna stopa na te kredite će se odredjivati na osnovu tromesečne vrednosti Euribora za kredite indeksirane u evrima ili Libora za kredite u švajcarskim francima.

Efektivna kamatna stopa za kredite u evrima kreće od 6,26 odsto godišnje, uz učešće od 10 odsto, na period otplate od pet do 25 godina, a iznos odobrenog kredita se kreće od 20.000 evra, u dinarskoj protivvrednosti.

Iznos kredita u švajcarskim francima se kreće od 10.000 evra, u dinarskoj protivvrednosti, a odobrava se na period otplate od pet do 25 godina, dok se efektivna kamatna stopa kreće od 4,61 odsto godišnje.

Unikredit banka Srbija je članica Unikredit grupe, koja posluje u 23 zemlje i ima preko 170 hiljada zaposlenih i oko 40 miliona klijenata.

Podstanari računaju na pomoć države

Kvadrat stana dosegao u Beogradu cenu od 4.000 evra, a u Novom Sadu 2.000, što svi komentarišu kao preterano.

Agenti za promet nekretnina kažu da ovim tržištem upravlja odnos ponude i potražnje, a ona je već duže vreme povećana. A čim je veća potražnja, veća je i cena.
U Srbiji je mnogo građana bez stana, što pravih podstanara, što „stare“ dece, koji se guraju u stanu s roditeljima i njihovim roditeljima. Prema procenama, čak je oko pola miliona onih koji bi želeli da se skuće i osamostale, a brojni među njima spas su našli u stambenim kreditima.
Oni su, zasigurno, doprineli povećanoj kupovini stanova, posebno oni subvencionisani, kojima država osigurava učešće za podizanje stambenog kredita. Upravo to je kod podstanara najveći problem, jer zbog mesečne kirije ne mogu da uštede za učešće koje traže banke.

- U prva tri meseca ove godine Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita osigurala je više od 3.800 kredita ukupne vrednosti 135 miliona evra - kaže Jelena Juraković, rukovodilac Odeljenja za marketing i odnose s javnošću u Korporaciji. - Tokom prošle godine osigurano je ukupno više od 16.000 kredita u vrednosti preko 518 miliona evra, od čega su preko 4.000 subvencionisani krediti u vrednosti od oko 113 miliona evra.
Kako su uslovi pod kojima se odobravaju subvencionisani stambeni krediti veoma povoljni, jer godišnja kamata iznosi samo 0,1 odsto, a vraćanje je odloženo čak do 25 godina i otplata počinje tek posle isplate bančinog kredita, građani koji ispunjavaju uslove se u računici oslanjaju na pomoć države. Međutim, u poslednjih godinu dana u Nacionalnoj korporaciji je u više navrata dolazilo do zastoja u odobravanju ovih kredita, što je, prema tvrdnjama nekih građana, imalo negativne posledice jer su im prodavci zbog dugog čekanja otkazali dogovorenu prodaju.

Iako su poslednji zastoj iz marta ove godine u Korporaciji protumačili kao tehnički problem zbog problema sa softverom, građani koji su ranije predali zahteve za odobravanjem kredita ponovo su se našli u neobranom grožđu. Iako nadležni tvrde da je sve u redu, da se krediti ponovo odobravaju, bankari kažu da u Korporaciji primaju zahteve samo za komercijalne kredite, a ne i subvencionisane. Kupci stanova se plaše da nema dovoljno novca i da bi se mogla ponoviti lanjska priča, tim pre što smo ponovo u periodu tehničke vlade, za koju se ne zna do kada će trajati.
Jelena Juraković uverava građane da para ima, jer su, kaže, Zakonom o budžetu Srbije za 2008. predviđena sredstva za dugoročno stambeno kreditiranje u iznosu od 3,5 milijarde dinara. Od te sume milijarda dinara je namenjena za subvencionisanje stambenih kredita za profesionalna vojna lica, a 550 miliona dinara za radnike u zdravstvenim institucijama. Za njih će se korišćenje ovih sredstava urediti posebnim programima Vlade Srbije. Preostala sredstva u iznosu od 1,950 milijardi dinara namenjena su ostalim građanima i deliće se u skladu sa usvojenim programom dugoročnog stambenog kreditiranja za ovu godinu.
Prosečan iznos osiguranog stambenog kredita je 30.000 evra (2,4 miliona dinara), što znači da su ovogodišnja sredstva namenjena za subvencionisane kredite dovoljna za 812 takvih prosečnih zajmova. Kako je to skromna brojka, razumljiv je strah građana da bi ovaj izvor dotacija mogao da presuši, ili da se krediti dele na kašičicu. Ukoliko zahtevi za subvencionisane kredite budu stizali ubrzanim tempom, logično je da će se budžet brže trošiti, tim pre ako se ima na umu rast cene kvadrata.

Kako bi se sprečila duga čekanja na rešavanje zahteva za subvencionisani kredit i ubrzala isplata, predloženo je da se umesto mesečne odredi nedeljna kvota. U Korporaciji kažu da je za građane najvažnije da znaju da subvencije funkcionišu i da se ne opterećuju tehnikom rada, već da grade finansijsku konstrukciju za podizanje stambenog kredita i rešavaju jedno od osnovnih životnih pitanja, krov nad glavom.

Friday, April 11, 2008

Festival Eurosong podiže cenu zakupa

Zbog popularnog festivala povećano interesovanje stranaca za iznajmljivanje stanova i kuća u Beogradu. Cene visoke, ali, ipak, znatno niže od hotelskih.

Da Beograd postaje sve interesantniji za turiste iz regiona, ali i za one iz Evrope i Amerike, potvrđuju i u agencijama koje se bave izdavanjem nekretnina. U nedostatku odgovarajućih hotela, ali i zbog visokih cena, raste broj onih koji se odlučuju za dnevno iznajmljivanje stanova u našem glavnom gradu. Interesovanje je znatno povećano i zbog održavanja Eurosonga, a ima i stranaca koji su već rezervisali stanove ili kuće, kako piše Politika.

Dakle, dnevno iznajmljivanje stanova postaje sve primamljivije za strance, ali i vlasnike stanova koji u tome vide mogućnost za dobru zaradu. Naravno, nikako ne treba zanemariti činjenicu da je za strance vreme novac i da oni žele dobro osmišljenu ponudu i jednostavnu papirologiju. Kod njih se zakup ne obavlja na reč već isključivo posredstvom agencije i uz ugovor.

Tuesday, April 8, 2008

Luksuzne apartmane nude i za 800.000 evra

Luksuzni stambeno-poslovni kompleks, koji će u junu početi da se gradi na Limanu III, radiće se po arhitektonskom rešenju arhitektonskog biroa „M plus“ iz Novog Sada, čiji je projekat pobedio na međunarodnom konkursu.

Pored stanova, kancelarija i podzemne garaže, budući objekat na uglu Šafarikove i Narodnog fronta imaće i bazen, saunu, sobu za masažu, teretanu i spa centar. Mada izgradnja još nije počela, deo stanova u ovom prestižnom centru nazvanom „Park siti“ je već unapred prodat.

Sem poslovnog i kancelarijskog prostora, u „Park sitiju“ će biti sagrađeno 230 luksuznih stanova i apartmana veličine od 60 do 400 kvadrata. Prema rečima investitora iz holandske kompanije „Vondel kapital“, određeni broj stanova dat je u pretprodaju za 1.700 evra po kvadratu, dok će se po završetku gradnje kvadrat prodavati po 2.000 evra. Za ovu sumu stanarima ovog kompleksa će na raspolaganju biti i spa centar sa bazenom većim od 100 kvadrata, solarijumom, sobama za masažu, saunom i teretanom. Pored privilegovanih rezidenata, ti sadržaji će, obećavaju investitori, biti dostupni i „običnim smrtnicima“ koji nemaju toliko novca da kupe stan ili poslovni prostor u „Park sitiju“.
Lokali i kancelarije u kompleksu će, odlučili su investitori, biti izdavani na najmanje pet godina, uz obavezu da se zakupi najmanje 100 kvadrata, a na zakupninu će uticati namena, spratnost i veličina poslovnih prostora. Ako neko želi da kupi lokal u „Park sitiju“, za kvadrat će plaćati najmanje 1.750 evra. Kompleks će, po pobedničkom arhitektonskom rešenju, imati i podzemnu garažu sa 400 mesta, koje će se prodavati za 10.500 evra.
Kako bi zagarantovao kvalitet gradnje, investitor je angažovao britansku kompaniju „Mejs“, prestižnu svetsku firmu za nadziranje načina rada i poštovanja rokova. Ta britanska kompanija je u Srbiji već upravljala izgradnjom beogradskog „Delta sitija“ i Univerzitetskog naselja u Novom Beogradu.

Zakupili plac na 80 godina
Holandska kompanija „Vondel kapital“ je plac na Limanu III zakupila na 80 godina za pola milijarde dinara. Osnovna delatnost ove kompanije je ulaganje u nekretnine u Holandiji, a odskora i na području Novog Sada, gde su bili suinvestitor u izgradnji poslovne zgrade na Trifkovićevom trgu 6. Ova zgrada, sagrađena i useljena za osam meseci, dobitnik je i nagrade za arhitekturu „Ranko Radović“ za najbolji novoizgrađeni objekat u 2007. godini.