Sunday, March 30, 2008

Budući Zonski centar diže cene kvadrata na Limanu III


Na parceli preko puta parka na Limanu III, između Šekspirove i Narodnog fronta, holandska firma „Vondel kapital” u junu počinje gradnju više od 30.000 kvadratnih metara poslovnog i kancelarijskog prostora, stanova, poslovnih apartmana i garaža. Porod ovog, u neposrednoj blizini (na uglu Narodnog fronta i Balzakove) gradi se još jedan poslovno-stambeni objekat koji će zajedno činiti Zonski centar Liman III.

“Vondel kapital” planira da na ovoj lokaciji izgradi kompleks čiji će dizajn i kvalitet izvršenih radova, ugrađenih materijala i opreme postaviti najviše standarde gradnje na tržištu Novog Sada. U izgradnju ovog kompleksa biće uključen jedan od najpoznatijih svetskih arhitektonskih biroa.
Nova građevina na Limanu III ide na ruku i stanarima ovog dela grada i poslovnom svetu. Predviđa se da će zbog ovog poslovno-stambenog objekta doći do novog skoka cene kvadrata stanova koji se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini jer se u istom kvartu već nalazi „Merkator”, a najavljena je i gradnja još jednog velikog tržnog centra - kod stadiona (Delta siti). Upravo zbog toga, malo ko od stanara u blizini Limanskog parka želi da proda nekretnine. Cene kvadrata su ponovo porasle na Limanu III i kreću se od 1.300 do 1.700 evra.
Podsetimo, zemljište površine 9.280 kvadratnih metara je krajem decembra na 80 godina zakupila holandska firma „Vondel kapital” za pola milijarde dinara. Završetak izgradnje čitavog objekta planiran je za nešto više od godinu dana.

Saturday, March 22, 2008

Niže kamate, iznos rate diktira kurs dinara

U Aprilu kamatne stope stambenih kredita vezanih za evro u Srbiji mogle bi da budu smanjene pod uslovom da do kraja ovog meseca novac drastično poskupi u evrozoni. Iako će rate u evrima biti manje, zbog slabijeg dinara od početka godine za oko pet odsto, građani teško da če osetiti neki dobitak.

Dugoročni krediti u Srbiji, u koje spadaju stambeni zajmovi, uglavnom su indeksirani u evrima ili francima. Kamatne stope za kredite indeksirane u evrima formiraju se tako što banke uzimaju u obzir kretanje EURIBOR-a - kamatne stope na evropskom tržištu novca po kojoj prvoklasne banke međusobno pozajmljuju novac, uz dodatak marže. Ili, kod švajcaraca, uglavnom je to LIBOR za franak.
Praksa je da banke kamatne stope za klijente usklađuju na osnovu šestomesečnog EURIBOR-a i da to čine četiri ili dva puta godišnje, ukoliko, naravno, ima promena.
- Prvog radnog dana januara ova kamatna stopa iznosila je 4,75 odsto, dok je polovinom ovog meseca bila 4,61 odsto. Očekuje se da bi za tu promenu trebalo da se snizi kamatna stopa za sve kredite koje su indeksirani u evrima i to kod banaka koje rate obračunavaju kvartalno. Ali, treba imati u vidu da je od početka godine dinar oslabio.
Smanjenja EURIBOR-a ima direktan uticaj na stambene kredite koji su vezani za taj parametar.


S druge strane, iako je bazna stopa zaista pala usled opšteg povećanja rizičnosti plasiranja sredstava, a naročito povećanja rizika zemlje, došlo je do povećanja dela kamatne stope koji se dodaje na baznu stopu, kako bi se umanjio rizik.
- U budućnosti se može očekivati povećanje, a ne smanjenje kamatnih stopa na stranu valutu, kao i na kredite indeksirane u stranoj valuti. Dobra vest za građane je da će se verovatno povećati, a i već su se povećale i kamatne stope na deviznu štednju.
Kod stambenih kredita vezanih za švajcarce ne očekuju se izmene kamatnih stopa jer nije bilo promena LIBOR-a.
Primer otplate kredita, januar
Iznos kredita 40.000 evra
Kamatna stopa EURIBOR 4,75%+marža 2,5%=7,25%
Rok 20 godina
Rata 316 evra
Dinarska protivvrednost 25.040 dinara

Primer otplate kredita, mart
Iznos kredita 40.000 evra
Kamatna stopa EURIBOR 4,61%+marža 2,5%=7,11%
Rok 20 godina
Rata 312,8 evra
Dinarska protivvredostt 26.119 dinara

Skuplji dinarski krediti
Pošto Narodna banka Srbije pooštrava monetarnu politiku, a dokaz povećanje referentne kamatne stope za čak tri odsto, logična posledica je poskupljenje dinarskih zajmova.
Očekuju se značajno povećanje kamatnih stopa na sve dinarske pozajmice Ali, ako je za utehu, bankari najavljuju da će povećati i kamate na dinarsku štednju.

Friday, March 21, 2008

Hrvatska ostrva na prodaju


Evo jednog ostrva u Hrvatskoj koje je trenuto na prodaji. To je ostrvo Dakša, Hrvatski dragulj koji se nalazi svega 500 metara od predivnog Dubrovnika. Ovo je samo jedno od hiljadu ostrva u Jadranskom moru. Ostrvo je prekriveno birovom šumom i ima mediteransku klimu. Na njemu se nalazi kuća od 250 m2, kuća za čamce, dok pa čak i ostaci starog manastira. Ostrvo trenutno nema zvaničnu cenu ali ponude možete poslati E-milom ili preko Bloga.

Vila
Floriana

Ako imate koji evro viška i želite da ostavite utisak na Vaše prijatelje možete razmotriti mogućnost iznajmljivanja Vlie Florijan na nedelju dana. Ovo ostrvo se nalazi blizu Hvara koje je poznato po ekskluzivnim prodavnicama, restoranima, barovima I klubovima. Ova vila ima pet dvokrevetnih soba i trpezariju u koju staje do 40 gostiju. Iznajmljivanje ove vile košta 15.000 evra nedeljno. S obzirom da je vila velika možete lako podeliti troškove sa par prijatelja. Za više informacija obratite se na E-mail ili Blogom.

Garsonjera uz ratu od 170 evra

U Srbiji su dvostruko veće kamate na stambene kredite nego u okruženju i to kod istih banaka.

Da je Srbija još daleko od povoljnih stambenih kredita, potvrđuju i podaci da su u Hrvatskoj stambeni krediti, zavisno od toga da li su sa depozitom ili bez njega, zaračunava godišnju kamatu od 6,95 odsto do 7,45 odsto (u Srbiji i do 10,95 odsto).

Politička nestabilnost u zemlji i veliki rizici investiranja razlozi su što se i jake strane banke još uvek ustežu da građanima Srbije ponude povoljnije uslove za kreditiranje stambene izgradnje ili kupovinu stanova. Čak i u ovakvoj Srbiji stambeni krediti lagano postaju sastavni deo bankarske ponude, a građanima ostaje da sanjaju o novcu za učešće i kamatama, barem kao onim u Hrvatskoj.

Wednesday, March 19, 2008

Jedan kvadrat nekoliko hiljada evra


Cene stanova u Srbiji su drastično porasle u poslednjih par meseci. Srbija je gladna stanova. Potražnja za stanovima počela je da raste nakon ukidanja PDV-a za prvi stan. Najskuplji su manji uknjiženi stanovi, koji su najtraženiji. Stanova za prodaju gotovo da nema. Kvadrat stana se kreće od 1.000 do 2.000 evra. U Beogradu u pojedinim delovima grada cene su premašile 4.000 evra. Cena kvadrata raste i u Hrvatskoj, u Zagrebu su oko 2.000 evra dok u Splitu dostižu i 4.000 do 5.000 evra.
U Moskvi se zbog ogromne potražnje mora izdvojiti i od 3.800 do 5.000 USD. Cena stana u najužem centru Monaka dostigla je rekordnih 25.000 eura. Sledi London sa cenom od 15.000 evra.
Od zemalja u tranziciji najskuplji stambeni kvadrat su u Vilnusu, glavnom gradu Litvanije, slede Ljubljana, pa Zagreb i Beograd. Zbog trenda poskupljena nekretnina svako žuri kod nas da kupi što pre.


Želimo čuti Vaše komentare na ovu temu.

Sajam nameštaja, slika i knjiga u Novom Sadu


Na salon nameštaja i opreme za enterijer AMBIJENTA u Novom Sadu su se našli proizvodi od popularnih materijala , ali i od punog drveta, tradicionalnih ili moderno dizajniranih "minimalisti;kih" linija. Od domaćih izlagače moglo se "Atlas" iz Užica, "Grand stil" i "Ivex" iz Novog Sada. "East Point Trade" predstavlja nameštaj sa dalekog istoka.
Od stranih proizvođača nameštaja i opreme iz Italije bili su predstavnici: CALLIGARIS, SABA, BK-ITALIA, MERCURY, PINT DECOR, GUSSINI, a od slovenačkih proizvođača predstavili su se ALPLES, LES
NINA i TOM.

Pored namestaja mogli ste potražiti neku dobru knjigu i pogledati neku dobru sliku. Ono što smo mi zapazili i što se izdvojilo je izložba naše slikarke Jovanke Draginić - Kizi. Njene slike su nepiisivo lepe i sve ilustruju Afriku i njen narod. Ono što je još zanimljivije je da Jovanka nikada nije bila u Africi.

Da li je neko bio na Sajmu ovih dana?

Srpski neimari


Građevinarstvo je bilo među malobrojnim privrednim granama koje su bez stimulacija i kreditiranja uspele da istupaju na svetsko tržište i ostvare značajan devizni priliv. Industrija građevinskog materijala Vojvodine ima značajne kapacitete za proizvodnju cigle, crepa, cementa, keramičkih pločica, betonskih prefabrikata i svrstava se u sam vrh industrije proizvodnje u pokraini. Među najvećim proizvođačima građevinskog materijala iz Vojvodine su beočinska fabrika cementa Lafarž", "Potisje" - Kanjiža, "Toza Marković" - Kikinda, "Polet" - Novi Bečej, zrenjaninski "Neimar" i "FIT" - Bečej, a vrednost lanjskog izvoza je oko 65 milijona USD, što je za oko 35% više nego godinu dana ranije.
Zahvaljujući stečenom iskustvu na poslovima u zemlji, određeni broj građevinskih preduzeća, u tehnološkom pogledu, stekao je uslov za nastup na stranom tržištu. Više hiljada naših radnika radi u inostranstvu. Može se očekivati da će građrvinari Srbije da povećaju izvoz do milijardu evra godišnje sa više od 20.000 radnika u inostranstvu.

Rešenje stambenih potreba


Komercijalna banke je među prvima počela da odobrava stambene kredite građanima iz sopstvenih sredstava i uz cubvenciju Republike Srbije. Banka ima nekoliko modela stambenih kredita: kredite indexirane u evrima uzsubvenciju Republike Srbije, indeksirane u evrima i švajcarskim francima osigurane kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kradita, neosigurane stambene kredite indeksirane u evrima i švajcarskim francima, stambene kredite indeksirane u evrima i švajcarskim francima za klijente Banke koje imaju status nerezidenta.
Komercijalna banka ima u svojoj ponudi i kredite za poboljšanje uslova života u visini od 15.000 evra bez učešća uz rok od 123 meseca, namenjene za preuređenje stambenih i poslovnih prostora.
Kad je u pitanju kupovina nameštaja, aktuelni su potrošački krediti.