U Hrvatskoj je 1. februara na snagu stupio zakon prema kojem državljani zemalja članica Evropske unije mogu slobodno kupovati nekretnine, ali vlasnici agencija za prodaju kuća i zemljišta ne očekuju povećani interes stranaca. Hrvatska se pre četiri godine Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) obavezala da će svoje građane izjednačiti u kupovini nekretnina s fizičkim i pravnim osobama iz zemalja članica EU, što je stupanjem na snagu tog zakona 1. februara ove godine i ispunila.
No, predsednik Udruženja za poslovanje nekretninama Dubravko Ranilović u medijima je proteklih dana izjavio da se, bez obzira na izjednačavanje, ništa značajno neće promeniti, te da strani državljani bez obzira na taj zakon ionako već godinama kupuju nekretnine u Hrvatskoj.
Naime, strani državljani su kao fizička lica do sada za kupovinu nekretnine u Hrvatskoj trebali da zatraže i dobiju saglasnost Ministarstva pravde, koja se ponekad čekala i po 18 meseci.
Fiktivnom firmom do stana
Kako bi izbegli čekanje i beskrajno sakupljanje papira, mnogi su zainteresovani kupci odlučili da krenu jednostavnijim putem, te su za 10.000 kuna takse (oko 1.350 evra) osnivali fiktivnu kompaniju u Hrvatskoj, koja im je omogućila nesmetanu kupovinu nekretnine, ili su pak kupljenu nekretninu formalno registrovali na hrvatskog državljanina.
Prema službenim podacima koje je izneo Ranilović, u proteklih 18 godina 11.517 stranih državljana kupilo je nekretnine u Hrvatskoj legalno i uz dozvolu Ministarstva pravde, no prema nekim neslužbenim procenama stvarni broj nekretnina u vlasništvu stranaca kreće se od 40.000 pa čak do 70.000.
Kolika je stvarna brojka stranaca koji imaju kuće ili stanove u Hrvatskoj doznaće se narednih meseci kada krene proces legalizacije tih nekretnina kupljenih uz pomoć "rupa" u zakonskim propisima, odnosno kada ih stvarni vlasnici počnu knjižiti na svoje ime.
Recesija ne prodaje hvarske nekretnine
Predstavnici agencija za posredovanje u kupovini nekretnina ističu kako među sadašnjim vlasnicima kuća i stanova u Hrvatskoj ima najviše Nemaca, Austrijanaca, Mađara i Britanaca, ali poslednjih par godina sve više raste i broj Rusa, Slovenaca i Italijana.
Novi liberalniji zakon značajno će skratiti proceduru i ubrzati sticanje vlasništva nad nekretninom, no agencije za posredovanje smatraju kako to ipak neće bitno uticati na cene ili interes za kupovinu novih nekretnina prvenstveno zbog aktuelne ekonomske situacije.
Neće se dogoditi ništa spektakularno. Kriza trese čitavu Evropu. Teško da će neko iz Nemačke, pogođene recesijom, izdvojiti 2.500 evra po kvadratu za apartman na Hvaru. Osim toga, u zadnjih desetak godina već je rasprodat veliki broj kvalitetnih nekretnina na Jadranu.
Na ruku kupcima ne ide ni činjenica da je pojačan interes stranaca za kupovinu nekretnina i zemljišta prvenstveno na Jadranu proteklih godina podstakao značajan rast cena nekretnina, koje su u poslednjih deset godina porasle više od 90 odsto.
